Uskršnji običaji diljem Hrvatske

Ukusna blagoslovljena hrana i bojanje pisanica

Uskršnje čašćenje i uživanje u delicijama počinje nakon što se na Veliki petak tradicionalno posti te se ne jede meso toplokrvnih životinja niti mesne prerađevine, a dopušten je jedan cjeloviti obrok te nemasna jela. U kontinentalnom dijelu Hrvatske najčešće se jede grah, suho voće, kompoti, štrudle od sira te tijesto s orasima i makom. Također se jede i riba, najčešće pastrva i šaran, dok se uz Jadran jede morska riba i plodovi mora. Na sam Uskrs diljem zemlje jede se šunka, domaći kruh i kolači, dok se u Dalmaciji i Primorju gušta u tzv. pinci, sirnici posipanoj šećerom. Običaji i tu malo variraju pa se na Uskrs na kontinentu još jede purica ili kokoš, a južnije od Karlovca janjetina ili riba. Od povrća, uživa se u mladom luku, rotkvicama, ali niti jedan uskršnji stol ne može proći bez domaćeg hrena.
U Istri i na otocima, prije no što  se zagrize  blagoslovljeno jelo, običaj je prožvakati poneki maslinov list dok u okolici Kastava pak je običaj  prvo kušati blagoslovljeni luk dok kod bunjevačkih Hrvata hren – kao podsjetnik  da nema slasti bez muke i gorčine.

OBIČAJI BEZ KOJIH JE USKRSNO VESELJE NEZAMISLIVO, A NISU  VEZANI SAMO UZ GOZBU!

Svatko pa tako i svako  dijete u Hrvatskoj zna da bojanjem jaja dobivamo pisanicu, najpoznatiji  simbol  Uskrsa. Bez obzira bojali ih prirodnim bojama koje se mogu dobiti kuhanjem ljuski luka, cikle ili koprive ili umjetnim bojama kakve se kupuju u dućanu, bojanje i ukrašavanje jaja prava je uživancija za najmlađe, ali i starije. Posebno ako im pokažete i tehniku ukrašavanja voskom ili grančicama drveća te cvijećem, vaši mališani će uživati, a pisanice biti baš onakve kakve su pravili naši stari.

U Srijemu zeko nosi poklone dobroj djeci. Djeca na Veliku subotu moraju napraviti gnijezdo od svježe trave koja se bere na ‘lovki’, to je posebno mjesto u šumi gdje se skupljaju lovci. Gnijezdo se stavi kraj vrata, a u njega zeko donese poklone..

Pisanice su simbol života, pa stoga ne čudi da su čest poklon zaljubljenih. Ovaj običaj posebno je cijenjen u Dubrovniku  gdje djevojke i dan danas svojim zaručnicima poklanjaju tucet jaja koja simboliziraju sreću, ljubav i blagostanje u budućem braku. Kako bi se umilile budućoj svekrvi običaj je također da im za Uskrs naprave i pletenicu od tijesta. Sličan običaj njeguje se i na samom sjeveru zemlje u Međimurju gdje si zaljubljeni parovi poklanjaju pisanicu uz riječi: „Ovo se jaje za poljubac daje”. U Podravini djevojke ponosno na prozor stavljaju sve pisanice koje su dobile na poklon.

Sjeverozapadna Hrvatska – vuzmenice

Gotovo cijela sjeverozapadna Hrvatska njeguje jedan zanimljivi vatreni običaj. U svakom se selu, najčešće pred crkvom, na tradicionalan način pali krijes –Uskrsni krijes, Vuzmenica, vezan uz običaj donošenja blagoslovljene vatre u kuću.

Osim toga, susjedna sela natječu se u tome čija će vuzmenica biti veća i sjajnija, a time i ljepša u noći s Velike subote na Uskrs. Vatru ispred crkve pripremaju vjernici, a pale je tradicionalno, kresanjem kamena o kamen, bez šibica. Kad se vatra zapali, vjernici se okupljaju oko vatre, pjevaju uskrsne pjesme i razgovaraju do dugo u noć.

Središnja Dalmacija i Konavle – čegrtaljke

Posebno zanimljiva tradicija u Dalmaciji je izrada klepetavih čegrtaljki, drvenih igračaka koje se mogu veoma razlikovati od  mjesta do mjesta. Međutim, tradicionalna klepetaljka izrađivala bi se tako da bi na kraj drvene daske montirali mali kotač koji je bio povezan s metalnim zupcima i udaraljkama koje bi se prilikom vožnje vrtjele i klepetale. Za djecu – kao stvoreno.

SRETAN I BLAGOSLOVLJEN USKRS OBOGAĆEN MIROM LJUBAVLJU I VESELJEM, ALI NARAVNO I BOGATIM, UKUSNIM USKRŠNJIM STOLOM, OD SRCA VAM ŽELI UREDNIŠTVO GUŠTERA!!