Upoznajte zimsku stranu bisera Jadrana – ADVENT U DUBROVNIKU

O ljepotama Dubrovnika ne treba trošiti mnogo riječi, budući da se radi o jednoj od top svjetskih destinacija. Pa ipak, Dubrovnik u blagdanskom ruhu posve je drugi doživljaj, budući da svjetlosne dekoracije čine ljepotu Dubrovnika još magičnijom, a tradicija i toplina blagdanskih običaja ugrijat će i najotpornija srca.

ADVENTUDUBROVNIKU

Foto: Croatia.hr

U sklopu Adventa, održava se Dubrovački zimski festival na lokacijama stare gradske jezgre, a kao posebnost ovogodišnjeg festivala izdvojen je Dječji zimski festival Orlandino, čije je otvaranje bilo 5. prosinca. Otvaranje se održalo u parku Luja Šoletića i luci Gruž, a uključivalo je paljenje blagdanske rasvjete, izradu adventske fotografije, vožnju vlakićem, kao i otvaranje klizališta i zabavnog parka.

Božićni sajam održava se na najljepšoj pozornici grada – Stradunu, a prodaju se suveniri, pokloni i tradicionalne rukotvorine. Kako bi se lutajući sajmom okrijepili, ponude tradicionalnog kuhanog vina i raznih slanih i slatkih delicija ne nedostaje, a vesela glazba i dobro raspoloženje učinit će da se osjećate kao da ste zalutali u zlatno doba Dubrovačke Republike.

„Dobra večer , mi kucamo….“ početni su stihovi tradicionalnog napjeva – Dubrovačke kolende.

Dubrovačka kolenda stari je običaj čestitanja koji se njeguje u Dubrovniku i okolici. Kolendari obilazeći ulice, kuće i stanove pjesmom (kolendom) nazdravljaju Badnji dan i čestitaju nadolazeći Božić i Novu godinu. Kolendari mogu nositi i razne glazbene instrumente, najčešće mandoline, gitare i harmonike, čijim sviranjem uljepšavaju kolendu.

Povijest kolendavanja seže daleko u prošlost, a najstariji pisani tragovi se mogu pronaći u 13. stoljeću unutar Statuta Dubrovačke Republike. U tim zapisima se spominje badnjak, odnosno drvo koje su pomorci unosili u Knežev dvor te ga polagali na vatru, čestitajući knezu pjesmom, a knez ih je za pjesmu nagrađivao. Na prijelazu u 19. stoljeće kolendari su uoči dana pojedinih svetaca te Božića, Nove godine ili Sveta tri kralja pjevali kolende na ulicama i pred vratima prijatelja ili rodbine. Grupe kolendara su obično pjevale cijelu noć, a domaćini su ih častili suhim smokvama, narančama, rogačima, raznim slasticama, sokovima, vinom, rakijom, a u novije vrijeme i novcem.

Običaj kolendavanja očuvan je u Dubrovniku i okolici do danas, a kolenda se pjeva u noći Badnjaka i Stare godine. Današnje kolendavanje očuvano je u promijenjenom obliku, a najomiljenije je kod djece, no i grupe odraslih kolendara u ove dane pjesmom na Stradunu i starim gradskim ulicama svojim sugrađanima i gostima čestitaju blagdane.Zoran KusaloCropix

Foto: Zoran Kusalo / CROPIX